Sistem vaučera za zapošljavanje sezonskih radnika, koji je Hrvatska uvela pre četiri godine, motivisao je poslodavce da radnike drže van zone rada na crno, a samim sezoncima omogućio da ostvare prava na staž.
Poslodavac svakog dana pre početka rada u sezonsku knjižicu nalepi vrednosni kupon takozvani vaučer koji je platio oko 20 kuna. Kupovinom vaučera, poslodavac je unapred uplatio sve neophodne doprinose državi. Poslodavac je takođe obavezan da sezonskom radniku isplati najniži dnevni iznos minimalne plate koji za ovu godinu iznosi 72 kune (9,5 EUR).
Zakonom je tačno definisano koje vrste poslova može obavljati ovako angažovana radna snaga, a kazne za prekršaje poslodavaca se kreću od 10.000 do 50.000 kuna,te se poslodavcima ne isplati da rizikuju i nelegalno angažuju radnike.
Kada je reč o regulisanju radnog staža, sezonski radnik dužan da se javi zavodu sa penziono osiguranje najkasnije do kraja kalendarske godine gde podnosi ugovor kao dokaz da je ostvario staž koji se potom evidentira u sistemu.
Inicijativa za donošenje zakona koji bi na ovaj način regulisao rad na sezonskim poslovima u Srbiji pokrenuta je pre nekoliko meseci, a pokrenuo ga je NALED u saradnji sa poslodavcima i predstavnicima resornih ministarstava.
Kako je Tanjugu ranije rekao potpredsednik Upravnog odbora NALED-a Branislav Nedimović za regulisanje ove oblasti nije potrebno izmišljati "toplu vodu", već se ugledati na susedne zemlje u kojima ovaj sistem godinama efikasno funkcioniše.
Izvor: Tanjug