Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture oglasilo je rani javni uvid povodom izrade prostornog plana područja posebne namene turističke destinacije Kučajske planine. Granica prostornog plana obuhvata celu teritoriju opštine Žagubica i delove teritorije opštine Despotovac i zauzima površinu oko 1.204,8 km2. Njime je predviđena izgradnja novih puteva, ali i turističkih sadržaja, pre svega u funkciji skijaškog centra, uz očuvanje prirode.
Kako je navedeno u dokumentu, održivi razvoj turizma na Kučajskim planinama, sa Beljanicom, Crnim vrhom i južnim obroncima Homoljskih planina strateško je pitanje privrednog i socijalnog razvoja ovog dela Srbije. Ovaj razvoj će se bazirati na razvoju turističke infrastrukture i resursa, integrisanju područja u šire turističke prostore, kao i prezentaciji i održivom korišćenju prirodnih i kulturnih vrednosti, uz njihovu integraciju u jedinstvenu turističku ponudu ovog područja i šireg turističkog prostora.
- Prostorni plan predstavlja planski osnov kojim se obezbeđuju prostorni uslovi za ostvarenje i realizaciju posebne namene područja, što podrazumeva dugoročni održivi razvoj turizma u okviru turističke destinacije Kučajske planine i šireg turističkog prostora, uz integralnu zaštitu, unapređenje prezentaciju i održivo korišćenje prirodnih (Park prirode Kučaj-Beljanica i druga prirodna dobra), predeonih i kulturno-istorijskih vrednosti (manastiri Manasija i Gornjak, Trška crkva i druga kulturna dobra), uz razvoj ostalih (postojećih i planiranih) funkcija planskog područja, u meri i na način koji je u saglasnosti (ili je kompatibilan) sa ciljevima održivog razvoja planskog područja i zaštite prostora - navodi se u dokumentu.
Glavne aktivnosti uređenja prostora odnosiće se na unapređenje turističko-rekreativne opremljenosti prostora i turističke integracije sa širim okruženjem; unapređenje saobraćajne i infrastrukturne opremljenosti turističkog područja; unapređenje komunalne opremljenosti naselja i njihove pristupačnosti; očuvanje prirodnog stanja i kvaliteta životne sredine; racionalno korišćenje prirodnih resursa, a sve u skladu sa utvrđenim režimima zaštite prostora.
Izgradnja će biti usmerena na (ruralne) zone van zaštićenih prostora, uz unapređenje kvaliteta življenja lokalnog stanovništva i zaštitu njihovih ekonomskih i egzistencijalnih interesa kroz stimulaciju postojećih i razvoj novih delatnosti. Razvoj drumskog saobraćaja će biti usmeren na realizaciju auto-puta "Vožd Karađorđe", za koji još uvek nije opredeljen položaj koridora.
Prostorni plan će se posebno baviti područjem manastira Manasija i Gornjak i njihovom zaštićenom okolinom.
Skijaški centar
Potencijalno skijaško područje Beljanica (1.339 mnv) - Crni vrh (1.043 mnv) zauzima oko 18,5 km2 u obuhvatu plana i podrazumeva izgradnju modernog skijaškog centra, sa svim pripadajućim sadržajima turističke infrastrukture (skijaške staze, ski-liftovi, žičare, ski-stadioni i dr.).
Kapacitet skijaškog područja definisan planskom dokumentacijom mogao bi da iznosi oko 7.000 istovremenih skijaša, što je uzeto kao ukupni ekonomski, socijalni i ekološki prihvatni potencijal na dugi rok. Ovo pretpostavlja razvoj odgovarajućeg smeštajnog kapaciteta za sezonsko ili celogodišnje korišćenje - oko 5000 ležajeva u konačnoj fazi.
Izgradnja puteva
Od primarnog značaja za razvoj turističke destinacije Kučajske planine je i realizacija turističkih puteva. Planira se rekonstrukcija, dogradnja i izgradnja deonica turističkih puteva, ukupne dužine oko 140 km:
- Resavica – Resavska pećina, u dužini oko 8 km.
- Vodna–Strmosten–Lisine–Mala Ravna reka–Vinatovača–Zlotska reka (oko 20 km).
- Dutovo – Popovnjak – Vojnik (oko 5 km).
- Lipovica (Trešnjevica) – Rečke – Busovata (Beljanica) – Mali kamen (Sastavci) – Podkrš – Žagubica (oko 38 km).
- Krnja jela (Zlotska reka) – Mali kamen (Sastavci), u dužini oko 11 km.
- Samar – Šesti (Crni vrh) – Obršja Lipe (oko 12 km).
- Šesti (Crni vrh) – Jelen – Golo brdo (oko 6 km).
- Trška crkva – Suvi do – Grđenica (Beljanica) u dužini oko 9 km.
- Lipovica (Trešnjevica) – Raskrsnica (Bliznak) – rudnik Jasenovac – Vlaško polje (Krepoljin) u dužini oko 10 km.
- Raskrsnica (Bliznak) – Bela reka (oko 8 km).
- Osanica – Štubej (Homoljske planine) u dužini oko 13 km i dr.
Najznačajniji razvojni turistički punktovi
Najznačajniji turistički lokaliteti su Lisine, Busovata (primarni centri u okviru Parka prirode Kučaj-Beljanica u kojima će se, u skladu sa režimima zaštite, razvijati turistički resursi i infrastruktura), Krupajsko vrelo i Resavska pećina (sekundarni centri);
Turistički kompleksi: Jelen, Grđenica, Vrelo Mlave, vazdušna banja Zdravča, termalna banja Suvi Do, Despotovačka banja i Kladenac (obuhvata turističke punktove Hilendar/Jasenovac i Gospodarev kamen/Trešnjevica);
Agro-turistički kompleksi: Homolje, Krepoljin, Lipovica (eko-farma), Bliznak/Bela reka (eko-farma), Lomnica i Panjevac;
Etno-parkovi: Laznica, Trška i Ribare;
Tranzitno-turistički punktovi: Obršja Lipe (istočna kapija Homolja) i Gornjak (zapadna kapija Homolja);
Kampovi (ribolovački): Vlaško polje i Ribare;
Drugi specijalizovani turistički punktovi: speleološki centar Krepoljin i park maketa Vojnik;
Info punktovi - ulazne stanice u zaštićeno područje Parka prirode Kučaj-Beljanica (7 potencijalnih lokacija na preseku putnih pravaca sa granicom zaštićenog područja);
Vizitorski centri: Osanica, Divljakovac, Mala Ravna reka, Vinatovača, Vrtačelje, Mali kamen i Samar;
Prihvatni ski-punktovi: Crni vrh, Busovata i Rečke;
Planinarsko-alpinističko-speleološko-paleološki punktovi i punktovi/poligoni eksteremnih sportova i kontrolisane avanture (slobodno penjanje, paraglajding, orijentiring i sl.): Gornjačke planine, Potkrš, Ponikva i Lisine (speleologija), Velika Tresta (orijentiring), Resavska pećina (avantura-park), Zdravča, Dubašnica i Predeo;
Naselja sa izraženim turističkim funkcijama: Despotovac, Žagubica, Resavica, Krepoljin, Stenjevac, Laznica, Milanovac, Panjevac, Sladaja, Strmosten, Ravna Reka, Osanica, Suvi Do, Sige i Jelovac.
Rani javni uvid trajaće do 3. decembra 2020. godine.
Izvor: eKapija
A member of Alco Group
